Halaman

Selasa, 09 April 2019

Prabowo Mak Sai Presidente Indonesia, Luta Dereitus Umanus Hakiduk Ba Kotuk


Eleisaun Presidensial iha Indonesia sei monu iha 17 Abril. Publiku Indonesia hasoru kandidatu nain 2, ida mak inkumbente Jokowi Widodo, ida seluk mak Prabowo Subianto. Kandidatu inkumbente no.1, Jokowi la iha relasaun istoriku ho violasaun dereitus umanus mak akontese iha Timor-Leste. Maibe kandidatu no.2, Prabowo husik hela istoria nakukun ba Timor-Leste no mos ba Indonesia.
Ba Diretur HAK, Manuel Monteiro, se Prabowo mak sai Presidente ba Indonesia signifika luta todan ba dereitus umanus presija hahu fila fali.
“Kontinua kampanne kona ba Tribunal Internasional no kole evidensia involvement Prabowo nian iha krimi grave mak akontese iha Timor-Leste. Tuir mai presija loke fali relasaun ho entre povo Indonesia ho povo Timor-Leste hodi koalia kona ba luta kontra dereitus umanus iha Indonesia no iha Timor-Leste. Hametin hikas solidaridade entre ativista solidariedade sira iha Indonesia no mos nasaun seluk hodi fo atensaun seriu ba krimi grave mak akontese ona, “ Manuel expresa.
Lian mak kuaze hanesan hato’o hosi Diretur AJAR, Jose Luis de Oliveira. Nia hatete katak siklu impunidade sei aumenta no rekomendasaun Komisaun Verdade no Amizade (CVA) sei ignora liutan.
“Se Prabowo mak sai Presidente Indonesia maka siklu impunidade buras liutan, rekomendasaun CVA sei ignrora liutan. Agora deit, biar katak Jokowi la involve iha kazu pasadu, maibe tentasaun hosi governante sira atu influensia ita nia governo hodi desvia hosi rekomendasaun CVA akontese ona. Indonesia iha Timor-Leste hari Gedung Budaya Indonesia ka Rumah Pintar hodi desvia implementasaun ba rekomendasaun harii Komisaun Buka Ema Lakon no Centro Dereitus Umanus,” Jose Luis hatete.
Jose Luis mos dehan katak imposive atu iha esperansa ba lider ida ne’ebe halo violasaun dereitus umanus hodi lori justisa ba vitima sira. Agora deit Prabowo nia linguajen kampanne sei domina ho militerizmu.
“Tuir loloos hosi parte Jokowi mos hanesan tanba ninia ema iha brasu dereita ho eskerda mesak military ne’ebe uluk komete iha kazu violasaun dereitus umanus. Maibe se kompara ho Prabowo, maka espasau ba expresaun sei iha, enkuantu Prabowo la iha,” Jose Luis aumenta.
Ba Timor-Leste, Prabowo mak Jeneeral ida ne’ebe konsidera asasinu ka oho ema barak. Masakre Kraras, iha Viqueque, iha 1983, ne’ebe oho ema besik 300, maiora mane ho labarik, iha ligasaun forte ho Prabowo. Kraras, hafoin de akontesementu masakre hela no naran kampong janda. Diskonfia katak Prabowo involve iha aktu masakre ida ne’e.
Prabowo mos diskonfia iha involve iha Masakre St. Cruz iha 1991. Tanba masakre ida ne’e mos diskonfia akontese tanba jogu de poder entre Jeneral Indonesia sira, no Prabowo mos parte hodi jogu ida ne’e. Alein de ne’e, Prabowo sempre marka prezensa iha operasaun sira mak buka no oho gereleiru sira no ema sira mak luta ba ukun rasik an.
Iha Indonesia Prabowo mos koinesidu ho aktu asasinu hodi lori lakon ativista prodemokrasia sira iha 1998. Ativista sira ne’ebe lakon mak hirak ne’ebe servisu hamutuk ho militante Renetil nian sira hodi kontra rejime Soeharto.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar