POSTU ADMINISTRATIVU MALIANA
MUNISIPIU BOBONARO
Abril 2019
PREAMBLU
Kultura
Timor-Leste sai hanesan instrumentu inportante iha prosesu hodi tau
konsiderasaun boot ba valores familiar, rekonsiliasaun, konstrusaun mentalidade
no komprimisiu hodi banati tuir dalan justisa tradisionál no lialos iha
komunidade nia le’et. Tamba ne’e, ohin loron kontinua hola fatin sentral iha
prosesu resulusaun komflitu iha komunidade. Nu’udar Timor Oan ita hotu konsiente katak kultura iha
kbi’it ne’ebé forte hodi hametin estabilidade komunal ou nasional em jerál no
asegura prosesu desemvolvimentu Timor-Leste.
Iha
konstistuisaun RDTL Artigu 6, Pontu G konaba objektivu estadu nian hatete katak ”
hakatak baloko kultural’ nune’e mós iha artigu 59 (5) konaba Edukasaun no Kulturál,
ema hotu iha Direitu atu goja no hari kultura” nia obrigasaun atu haburas
defende no mós fo valor ba patrimonia kulturál.
Tara bandu
ka dadi ukon nu’udar
prátika kulturál ne’ebé membru komunidade iha Suku Saburai , Postu
Administrativu Maliana, Autóridade Municipio Bobonaro uza hodi halo akordu ka
kontratu tradisional ho objetivu atu hakotu lia no komprimisu hodi regulariza relasaun entre ema ho ambiente, relasaun ema ho ema , no relasaun ema ho
ninia valor kultura hodi kontribui ba paz no dezenvolvimentu iha suco Saburai .ohin 4 de Abril
2019 halo ona dadi ukon iha Posto
Administrativu Maliana. Diálogu Dadi Ukon
ou Tara Bandu ne’e hetan apoiu husi Ministériu
Solidaridade Sosiál (MSS).
Liu husi Dadi Ukon ne’e
komunidade Posto Administrativu Maliana
Suku Saburai ho voluntáriu esplora valores kulturál ne’ebé existe hodi uza nu’udar intrumentu ba
rezulusaun no prevensaun konflitu tuir lisan no fiar komunidade nian. Regras
ida ne’e prepara hosi Lideransa Komunitaria, Konsellu Suku, Polisia Komunitaria,
juventude hamutuk ho lia nain sira hosi uma lisan hotu-hotu iha Postu
Administrativu Maliana hodi hetan konsensu atu implementa regras interna Dadi Ukon ba
Komunidade Postu Administrativo Maliana Sucu Saburai. Regras
ida ne’e sei vigora iha Suku Saburai nia
laran no sei uza barak liu ba prevensaun komflitu, degradasaun ambiental hodi reforsa regulamentu legál ne’ebé eziste iha Timor-Leste.
Objetivu
jerál husi prosesu dadi ukon ida ne’e, atu wainhira akontese violosaun hasoru regra ne’ebé
iha, sei aplika sansaun ne’ebé konsagra ona iha regulamnentu dadi ukon ka tara bandu
nian, no la taka dalan ka impede prosesu Formal tuir Lei ne’ebé vigora iha Timor-Leste.
Sansaun ne’ebé iha regras bele aplika antes no hafoin prosesu lei nian iha
tempu re-integrasaun autór iha komunidade nia le’et.
KAPITULU I
Artigu 1º
INTRODUSAUN
Definisaun
‘Tara’ nu’udar liafuan verbu radikular husi Tetun ho sentidu ‘kesi hodi halo
labele namlele iha leten no la kona ba rai no ‘Bandu’ nu’udar lia fuan verbu ho
sentidu ‘hato’o hodi labele halo buat ruma’. Liafuan rua ne’e tu’után hamutuk sai palavra ida
‘tara-bandu’ hodi iha konteín signifikasaun ne’ebé luan loos nu’udar proibisaun
ne’ebé hetan ona konkordánsia komún atu aplika ba moris iha sosiedade ida ka
liu nu’udar lei ne’ebé sagradu no la eskrita tuir modelu antigu. Iha lia-fuan seluk
hanesan “( kait-aitahan ne’ebé bele uza hanesan mós tara-aitahan, iha kontestu
tara-bandu bele uza lia-fuan hirak ne’e”, kahe/horok katak kahe ka tara sasan
ne’ebé atu bandu, ezemplu (kahe aitahan, animal nian ulun, dikur, no ain ain
sst).
Konkluzaun
‘tara-bandu’ mak ‘tara símbolu lulik ruma ne’ebé iha espiritu supranaturál
reprezenta ema, família ka komunidade ida iha fatin ida ka barak; reprezenta
sasan natureza hodi bandu ba hahalok ka asaun ema, família ka grupu iha
sosiedade refere ba violénsia konflitu (fíziku/nonfíziku). Nune’e mós
tara-bandu bele fó kontrolu moris seres umana, balada no meiu ambiente
(biodiversidade) no mós sasan seluseluk husi kriatura Maromak Nian’ husi ameasa
estragos kauzadu sira tanba rezultadu husi hahalok umana ne’ebé la hatudu
responsável.
Tamba ne’e
, Tara-bandu nu’udar kustumeiro tradisionál Timor-Leste nian ne’ebé obrigatóriu
atu fasilita pás no rekonsiliasaun liuhusi podér konkordansia komún husi
sosiedade. Tara-Bandu nia involviemtnu depende pontu signifikasaun kultura husi
símbolu ai,toos hodi tau aan ba proibisaun atividade sosiál ka agrikultura ba
rai baliza balun. Iha tempu iha poskonfltiu
Timor-Leste, kódigu konduta tara-bandu kontinua harii iha area ka fatin ne’ebé
iha indikasaun ba potensiál konflitu, nune’e mós iha Suku Saburai, Postu
Administrativu Maliana, Munisipiu
Bobonaro.
KAPITULU II
Artigu 2º
OBJETIVU
Objetivu husi
estabelesimentu regras tara bandu ida ne’e hanesan tuir mai:
a.
Atu
haburas fali valores kultural ne’ebé beiala sira husik hela husi jerasaun ba
jerasaun no eziste to ohin loron iha suco ida ne hodi kontribui ba hari páz no
koezaun social iha komunidade;
b.
Atu kontribui
ba prenvensaun komplitu inklui protesaun
ba meiu ambiente;
c.
Atu hasa’e
partisipasaun sidadaun nia ba promósaun pás no desemvolvimentu iha Posto
Administarativo de Maliana Suku Saburai
d.
Atu
kontribui lori justica no protesaun ba vitima sira hosi kualker violasaun ne’ebé
akontese iha Posto Maliana Suku Saburai/ida ne’e
e.
Regras ida
ne’e sei aplika deit ba prevensaun komflitu. Tan ne’e bainhira akontese krime
maka sei prosesa tuir Lei.
Artigu 3º
TIPU TARA BANDU NE’EBÉ APLIKA
Iha dimensaun ema ho natureza-ninian, akta kona-ba
tara-bandu ida ne’e regula pontu-sira mak hanesan bandu atu labele:
1. Sunu rai ne’ebe laos toos no ai-matak ne’ebe moris;
2. Esplorasaun
rekursu florestais, rekurso nativa flora no fauna ho nia derivadu sira liu liu iha area protezidu nebe risku ba dezastre naturais;
3. Ku’u ai-fuan
ne’ebe seidauk to’o nia tempu atu kuu (kulu,
haas, hudi, ai-nanas, nsst; tesi
ai-matak/ai industria ninian la ho lisensa no estraga ema seluk nia ai-horis;
4. Estraga
citio ka fatin kultural sira nebe konsidera sagrado( sunu, naok, destroi no
asaun sira seluk)
a.
Komunidade suco saburai ou ema
liur individu ka grupu nebe Visita ba fatin lulik sira, sae foho lulik sira
tenki iha konesimento no autorizasaun husi lider komunitario no lia nain sira
b. Visitantes
tenki kumpri regras sira nebe fo sai husi lia nain sira durante halo visita
5. Destroi onuk ka Bee-inan, estraga kanu torneira no tenki
abastesimentu Bee;
6. Estraga fasilidade publiku mak hanesan sede suku, sinais
transito, klinika, postu siska, Haris
Fatin, eskola no kapela;
7. Tama ema seluk nia toos no kintal; halo
esplorasaun
8. Esplorasaun
rikusoin iha rai leten no rai okos hanesan
Foti fatuk no raut
rai-henek, rai mutin iha fatin ne’ebe risku ba dezastre no
degradasaun ambiental
9. Soe foer arbiru iha fatin públiku hanesan: estrada, kampo
salaun, eskola, edefisiu suku; ka área protezidu sira seluk hanesan: be matan,
irigasaun, mota, to’os, natar no ailaran;
10. Ho konsiensia rasik
halo estragus ba fasilidade púliku hanesan tuir mai ne’e:
a.
Pinta rin eletrisidade, moru ka parede edifisiu iha suku
laran, salaun desportu ka estrada públiku;
b.
Halo estragus ba fasilidade públiku hanesan, harahun
bidru ka fasilidades suku, Ahi oan estrada ka jardin públiku, ahi oan iha
salaun desportu no fasilidades públiku sira saeluk;
c.
Sunu roda ka instrumentu seluk hodi estraga alkatraun;
d.
Sulan baleta ko’ak ba interese aan rasik;
11. Iha parte relasaun entre ema ho animal-ninian, regula
konaba bandu atu labele:
a.
Husik abandona animal hakiak iha luron, fatin publiku, no ameasa ema nia toos na
plantasaun
b.
Husik animal ba estraga ema seluk nia toos, kintal;
c.
Kassa/oho animal fuik iha rai-maran ka bee-laran ne’ebe
hetan protesaun husi komunidade mak hanesan , foho-rai, lekirauk, pombu,
loriku, kakatua, tuna, nsst;
d.
Hadau-malu (naok-animal ba malu, karau, kuda, bibi, asu,
manu, busa,boek,neda,laku nsst.
12. Ikus relasaun entre ema ba ema, regula kona-ba bandu atu
labele:
a.
Ho konsensia rasik hasai liungguazen seksual ba ema
seluk;
b.
Halo abuzu seksual ba minoridade (5-15th);
c.
Halo seksual entre laen-kaben ho feto klosan no feto
klosan ho mane-kaben-nain;
d.
Halo seksual entre família ne’ebe sei iha relsaun
primeira-grau, segundu-grau no terseira-grau;
e.
Hadau-malu rai/baliza;
f.
Loke jogu ilegál
hanesan bola-guling, kuru-kuru, SDSB sein hetan lisensa husi Konsellu
Suku;
g.
Halo violensia domestika (baku-malu feen-laen);
h.
Agresaun fíziku ka baku-malu entre joven;
i.
Oho animal liu kbiit ba mate-foun;
j.
Halo violensia fiziku (rezolve problema ho violensia);
k.
Pratika trafiku (faan ema ba ema seluk, nsst).
l.
Lori kilat, tudik ou puñal, ka armas sira seluk nebe fo
ameasa ba ema nia vida bazeia ba lei Armas Brankas;
m.
Faan sigaru ka tua ba labarik minoridade (5-17th) (pontu
ida ne’e aplika ba loza ka fatin negosiu sira ne’ebé ezisti iha área Suku Saburai);
n.
Lori no uza droga ou subtsánsias perigu ka substánsia ne’ebé hamósu
dependensia ba komunidade ka ema ne’ebé uza;
o.
Ho intensaun ka konsiensia rasik loke ou haburas grupu
arte marsiais ou arte ritual ne’ebé Governu RDTL bandu bazeia ba Rezulusaun
Konsellu Ministru ka temi iha Lei Armas Brankas.
Artigu 4º
KONTEUDU REGRAS TARABANDU NIAN
Regras Tarabandu ne’e
desenvolve nu’udar:
1.
Intrumentu
ida ba prevensaun konflitus no hametin koezaun social iha Suku Saburai , Postu
Administrativu Maliana, Munisipiu Bobonaro;
2.
Ho perspektivas
ida atu kontribui ba pás, estabilidade no desenvolvimentu iha komunidade;
3.
Regras
ne’e desenvolve baseia ba asaun violensia no konflitu ne’ebé akontese dalabarak
entre ema ho ema iha Suku Saburai hanesan
komflitu entre Joventude ka grupu arte marsiais no arte ritual;
4.
Atu halo
prevensaun ba komunidade sira atu labele tesi ai arbiru, husik animal hodi
estraga ema seluk nia ai horis iha to’os, natar no seluk tan hodi kauza konflitus
iha komunidade.
Artigu 5º
TIPO
SANSAUN NE’EBÉ APLIKA
Iha tipu
sansaun rua mak aplika nu’udar bandu mak hanesan tuir mai:
1.
Sansaun
administrativu (Tuir rekomendasaun nebe’e iha kraik)
2.
Sansaun
Kultural (tara bandu nian).
KAPITULU III
BANDU NE’EBÉ APLIKA BA PESOAL KA GRUPU
Artigu 6º
PREVENSAUN BA VIOLENSIA ARTE MARSIAL NO RITUAL
a.
Baseia ba
Lei No. 5/2017, 19 Abril, konaba rejimi juridiku praktika artemarsiais no
rituais armas brankas. Suku Saburai hakotu atu
kumpri hodi la autoriza kualker grupu arte marsiais no arte rituais ne’ebé tama
iha band u Estadu nian hodi la halo
atividade iha Suku Laran;
Sansaun:
Karik sei halao nafatin aktividade refere sei aplika
multa hanesan tuir mai ne’e:
Sansaun Tara Bandu nian mak; karau ida, osan $ 1,500.00 (Rihun
ida atus lima dolares Amerikanu). Sansaun kultural kona uluk molok atu lori ba
prosesu tuir lei ne’ebe vigora iha nasaun RDTL.
b.
Organizasaun
Arte Marsiais ne’ebé legal ezisti ona iha nasaun RDTL, wainhira hala’o
aktividade iha Suku Saburai tenki iha konhesimentu husi Lideransa Suku Saburai,
Siguransa (OPS Suku).
Sansaun
Sansaun tara bandu nian mak : hapara aktividade refere no
sei selu multa bandu $250.00
Artigu 7º
PREVENSAUN BA KONFLITU IHA KOMUNIDADE
1. Agresaun
Fíziku
Suku Saburai sei la tolera kualker pesoal, grupu ka
organizasaun saida deit ne’ebé kria instabilidade ho meius:
- Halo amiasa ba pesoal, grupu, ka organizasaun legál ruma;
- Halo agresaun fíziku ba pesoal, ka organizasaun
legál ruma;
3. Halo asaltu ba pesoal, grupu ka organizasaun legál ruma;
4.
Halo asaun
hodi estraga patrimoniu ema seluk nian, patrimonio estadu, fasilidade
públiku, patrimoniu Suku Saburai ou kualker objetu movél
ka imovél ne’ebé tama iha protesaun Suku Saburai nian.
Hahalok sira ne’e hotu sei hetan sansaun hanesan tuir mai
ne’e:
Sansaun:
a.
Selu hikas fali sasan hirak ne’ebé hetan estragus;
b.
Sansaun tara bandu nian mak; Hapara aktividade refere no
sei selu multa bandu krau ida, tua kaixa 10, sigaru slop 10 no osan $500,00;
c.
Pesoal, grupu ka organizasaun hirak ne’e tenke kumpi
prosedimentu legál husi lei ne’ebé aplika iha Timor-Leste.
2. Abuzu
Seksuál
a)
Suku Saburai
la tolera ba kualker membru komunidade
ne’ebé halo involve iha asaun abuzu seksuál ba labarik minoridade iha teritóriu
Timor laran tomak. Karik iha membru komunidade husi Suku Saburai involve iha kazu ne’e, sei hetan sansaun hanesan tuir
mai ne’e:
b)
Karik
sidadaun nebe aplika Diversiozu ho nia fen mak sei hetan sansaun tuir mai
1)
Hamorin fali komunidade suku Saburai nia naran ho dalan, entrega belak 1, krau1
osan $2,500.00, tua kaixa 10, fos karon 10, sigaru slop 10 no
2)
Deklara ba komunidade tomak katak sei la halo tan sala
ida ne’e haleu suku laran tomak.
c)
Suku Saburai
la tolera pratika seksual entre familia
primeiru grau (incest). Karik ida ne’e akontese, sei selu multa
ba tara bandu nian mak hanesan:
1)
Hamorin fali komunidade suku Saburai nia naran ho dalan, entrega belak mean 3,no,
krau1 osan $2,500.00, tua kaixa 10, fos karon 10, sigaru slop 10 kasu ida ne’e
envolve mos umane no fetosaen sira hotu.
2)
Deklara ba komunidade tomak katak sei la halo tan sala
ida ne’e haleu suku laran tomak.
3)
Sala ba
feto klosan( se karik hetan labarik ) la iha responsabilidade.
Sansaun:
1)
Sasaun ba tara bandu nian mak hanesan; Belak 1, krau 1,
no osan ho montantes $2,500.00 (rihun rua atus lima dolares Amerikanu);
2)
Responsabiliza bebe ka labarik to’o tinan 17.
a.
La’en Ka
Fen desidi atu separadu ka devorsiar
1)
Fen kaben
soe nia laen kaben
Sansaun:
Fen kaben sei fo fila laen kaben nia sasan no
labarik oan sira ka oan sei entrega ba laen kaben hodi tau matan. (desizaun ida
ne’e sei foti wain hira kazu refere masu ka mai husi konsiensia rasik fen kaben
nian, ka laos tamba hahalok aat husi nia la’en kaben). Fen selu sasan tuir sira
tinan sira hola malu no selu sasan dupla
2) Laen
kaben soe nia fen kaben
Sansaun:
a) Laen kaben
sei tau matan ba labarik sira to’o ida-idak harik uma kain rasik. (desizaun ida
ne’e sei foti wain hira kazu refere masu ka mai husi konsiensia rasik laen
kaben nian, ka laos tamba hahalok aat husi nia fen kaben).
b. Kazu Naok Ema nia Sasan ka Foti Ema seluk nia Sasan la ho
Autorizasaun ema Nain
1)
Kazu Naok Animal
Suku Saburai
sei la tolera ba pesoal ka grupu
organizadu ne’ebé ho intensaun rasik konsiente hodi foti ema seluk nia animal iha
rai maran ka be (we) laran la ho autorizasaun ka koñesimentu husi nain tantu
animal maus (refere ba animal hirak ne’ebé kesi hela ka iha luhan laran) no
animal buis (refere ba animal hirak ne’ebé husk hela iha foho leten ka área
ne’ebé Lideransa Lokál Suku Saburai nian
autoriza atu husik ba.
Sansaun:
a.
Fo fila animál ne’ebé nia foti la ho koñesimentu ba
animál nain;
b.
Selu multa tara bandu mak hanesan; Krau 1, fos karon 5,
tua kaixa 5, no sigaru slop 5.
2)
Naok Sasan
Publiko
Suku Saburai
sei la tolera ba pesoal ka grupu
organizadu ne’ebé ho konsiensia rasik foti sasan ka material públiku iha área
Suku Saburai nian la ho koñesimentu
Autoridade Lokal, ka ba pesoal ka grupu organizadu husi Suku Saburai nian ba foti ema iha suku seluk nia propredade
la ho koñesimentu Lideransa Lokál iha área refere.
Asaun
hirak ne’e sei hetan sansaun hanesan tuir mai:
a)
Fo hikas fali sasan ne’ebé foti;
b)
Kumpri sansaun tara bandu mak hanesan; krau 1, osan ho
montantes $1,000.00 (rihun ida dolares Amerikanu), tua kaixa 5, fos karon 5, no
sigaru slop 5.
3)
Naok Sasan
Komunidade Nian
Suku Saburai
sei la tolera ba pesoal ka grupu
organizasu ne’ebé ezisti iha suku laran, hodi foti komunidade nia sasan privadu
la ho koñesimentu husi ema nain iha suku laran ka fatin seluk, ou pesoal ka
grupu organizadu ne’ebé mai husi fatin seluk ne’ebé foti sasan husi komunidade
Suku Saburai la ho koñesimentu ema nain.
Hahalok ida ne’e sei aplika sansaun hanesan tuir mai:
a)
Sansaun Administrativo
b)
Fo fila hikas sasan ne’ebé foti;
c)
Kumpri sansaun tara bandu mak hanesan; krau1, osan ho
montantes $1,000.00 (rihun ida dolares Amerikanu), tua kaixa 5, fos karon 5, no
sigaru slop 5.
4)
Suku Saburai
la tolera ba komunidade ne’ebé la
valoriza direitu komunidade sira seluk nian iha suku laran no fatin seluk atu
moris la ho presaun pisikolozia ho maneira; hateten lia kro’at ba ema sluk,
halo difamasaun, diskriminasaun no asaun mal-tratamentu sira, halo ema seluk
sente ofende. Atitude ida ne’e sei aplika sansaun hanesan tuir mai:
a)
Sansaun Administrativu
b)
Sansaun tara bandu ho montante $250.00 (atus rua lima
nulu dolares amerikanu).
KAPITULU IV
PREVENSAUN BA ESTRAGA MEIU-AMBIENTE
Artigu 8º
1)
Komunidade
Suku Saburai obrigatorio atu hodi
halo limpeza iha ida-idak nia kintal, no iha obrigasaun boot hodi kumpri orden
Lideransa Lokal ba kualker atividade limpeza jerál no atividade reflorestasaun hodi garantia Ambiente ne’ebé hizeníka no saudavel.
Sansaun : karik
la halo tuir regra iha leten maka sei selu multa $ 100.00.
2)
Suku Saburai
la tolera ba komunidade sira ne’ebé soe
foer iha área protezidu hanesan; Be matan, irigasaun, fatin públiku, ka be
ne’ebé utiliza ba atividades agrikultura;
Sansaun: sei
aplika multa ho montantes $ 500.00 (atus lima dolares Amerikanu).
3)
Komunidade
hotu-hotu tenke prepara lixera (fatin soe foer) iha ida-idak nia uma oin;
Sansaun : karik
la halo tuir regra iha leten maka sei selu multa $ 100.00.
4)
Suku Saburai
la autoriza komunidade sira atu raut
raihenek ka fatuk iha área protezidu ka área ne’ebé risku ba dezastre naturais;
Sansaun: sei
aplika multa ho montantes $ 500.00 (atus lima dolares Amerikanu).
5)
Suku Saburai
la autoriza kualker sidadaun atu tesi ai
arbiru la ho autorizasaun Liderasa Lokal Suku no autorizasaun instituisaun Kompetente.
6)
Suku Saburai
la autoriza kualker pesoa atu tesi ai
iha área protezidu hanesan; foho lolon, be matan, área ne’ebé risku ba dezastre
rai halai;
Sansaun: sei
aplika multa ho montantes $ 2.000.00 (rihun rua dolares Amerikanu) no asaun
rekoperativu obrigatorio hanesan kuda hikas ai horis
7)
Suku Saburai
la autoriza komunidade Suku Saburai hodi sunu rai ka loke to’os foun iha área
protezidu ka área ne’ebé risku ba dezastre naturais;
Sansaun: sei
aplika multa ho montantes $ 2.000.00 (rihun rua dolares Amerikanu).
8)
Suku Saburai
la autoriza atu husik animál arbiru (fahi, bibi, krau, no kuda) iha área urbana
ka kesi ou hakiak besik fatin protezidu hanesan be matan no fatin públiku;
Sansaun:
a.
Sei aplika multa ho montantes $ 500.00 (atus lima dolares
Amerikanu);
b.
Suku Saburai sei foti medidas hodi oho animál hirak
ne’ebé halo movimentu iha área urbana ka kualker fatin públiku iha suku laran
no sei ofrese ba Ospital, orfanatu ka dormetoriu iha Postu Administrativu
Maliana. Komunidade Suku Saburai ou
Suku Seluk Labele soe foer arbiru iha area Suku Saburai
9. Suku Saburai la autoriza kualker trasporte públiku
ou privadu atu fasi iha área protezudu hanesan irigasaun, ka be hirak ne’ebé
utiliza ba nesesidade agrikultura iha área Suku Saburai.
Sansaun
: sei aplika multa ho montantes $ 250.00 (atus rua lima nulu dolares Amerikanu)
KAPITULU V
Artigu 9º
PREVENSAUN BA BALADA FUIK
1.
Suku Saburai
la autoriza kualker sidadau ne’ebé konsientemente estraga animal fuik (kasa
animal fuik) iha área Suku Saburai, liu ba animal protezidu hanesan; Rusa, fahi
fuik lekirauk, meda, manu kakatua, loriku pombu fuik no seluk-seluk tan. Ba
hahalok ida ne’e sei aplika sansaun hanesan:
Sansaun :
a)
Sansaun Admnistrativu
b)
Sansan tara bandu mak hanesan osan ho montantes $500.00 -
$2,500.00, fos karon 1, tua kaixa 1, no sigaru slop 1.
2.
La
autoriza no la tolera ba sidadun ne’ebé deit utiliza substansia perigu veneno (zat
berbahaya) hodi hamate animal iha be laran no iha rai maran. Ba hahalok ida
ne’e sei aplika sansaun hanesan:
Sansaun :
a)
Sansaun Administrativu: ho montante $500.00 (Atus Lima
Dolares Americano)
b)
Sansaun tara bandu ho mak hanesan; krau 1, tua kaixa 10,
fos karon 10, sigaru slop 10 no osan ho montantes $2,500.00 (rihun rua atus
lima dolares Amerikanu).
c)
Karik asaun ida ne’e fo impaktu ba ema seluk nia animal,
autór refere tenke selu fila fali animal sira ne’ebé hetan impaktu husi hahalok
ne’e nia halo.
3, La autoriza komunidade suco Saburai ou ema liur
individu ka grupu halo visita ba fatin(citio) sira nebe konsidera lulik, sae
foho lulik sem konesimento no autorizasaun
Sansaun :
d)
Sansaun Administrativu: ho montante $500.00 (Atus Lima
Dolares Americano)
e)
Sansaun tara bandu ho mak hanesan; krau 1, tua kaixa 10,
fos karon 10, sigaru slop 10 no osan ho montantes $2,500.00 (rihun rua atus
lima dolares Amerikanu).
KAPITULU VI
ORDEM PUBLIKO
Artigu 10º
Sidadaun hotu iha
dever atu kria estabilidade iha Suku laran no partisipa aktivu iha prosesu
dezemvolvimentu timor-leste nian
1.
Suku Saburai
la tolera kualker pesoál ne’ebé involve direita ka indireita iha atividade
krime organizadu hanesan, droga, tráfiku humanu, prostituisaun, jogu ilegál,
terorizmu brangkamentu kapitais, ka tipu krime organizadu sira seluk. Ba
komunidade ne’ebé hatene tuir ka deskomfia iha atividades legál hirak ne’e,
tenke imediatamente informa ba Lider Komunitária ka autoridade kompetente. Ba
kazu hirak ne’e, sei aplika sansaun hanesan:
a.
Sansaun
Administrativu : $500.00 (Atus Lima Dolares Americano)
b.
Sei aplika sansaun tara bandu mak hanesan; krau 1,
belak1, tua kaixa 10, fos karon 10 no sigaru slop 10.
2.
Suku Saburai
bandu ba nia sidadaun sira atu fo protesaun ka subar kriminozu sira iha
komunidade nia let.
Sansaun :
wainhira identifica ema ne’e,sei selu multa $250.00 no sei hato’o Keisa ba PNTL
no Seguranca atu kaptura ema ne’e.
3.
La tolera
ba komunidae sira atu tur iha estrada ibun ka fatin públiku hodi halo barullu
ka disturbio ordem públiku iha suku laran iha tuku 10.00 kalan to’o tuku 5.30
dader;
Sansaun: wainhira identifica ema ne’e,sei selu multa osan
ho montantes $250.00
4.
Suku Saburai
la tolera komunidade sira atu konsumu tua ka bebidas ne’ebé ho alku maka’as iha
fatin públiku.
Sansaun :
se kontra bandu ne’e, sei selu multa osan ho montantes $ 100.00
5.
Ba Komunidade
ne’ebé konsumu tua ka alkohol no termina ho barullu ka konflitu.
Sansaun : Sei Selu multa
bandu ho montantes orsamentu $250.00 (atus rua limanulu dolares Amerikanu);
6.
Ba
komunidade ne’ebé simu bainaka liu husi 24 oras, tenke informa ba xefe aldeia
ka bele direitamente hato’o iha Sede Suku Saburai
Sansaun : Ba
komunidade ne’ebé la kumpri sei selu munlta ho total orsamentu $250.00
7.
Ba
komunidade ne’ebé fo aluga uma ka fatin ba sidadaun estranjeiru, atu informa ba
Sede depois de 24 oras ho identidade
(Passaporte) husi sidadaun refere;liu ida ne sei selu multa.
Sansaun : Ba
komunidade ne’ebé la kumpri sei selu munlta ho total orsamentu $250.00
8.
Ba
komunidade ne’ebé fo aluga uma ba ema husi fatin seluk, atu informa ba Sede
Suku iha de 24 oras ho identidade (BI ou identidade legál seluk) husi pesoál
ne’ebé aluga; wainhira liu oras 24
Sansaun : Ba komunidade ne’ebé la kumpri sei selu munlta
ho total orsamentu $250.00
9.
Komunidade
ou populasaun hela iha aldeia idak-idak atu registo sira nia naran ba lista
aldeia.
Sansaun :
se la kumpri tuir ordem nebe maka iha sei selu multa $ 100.00
10. Ba kualker atividade ne’ebé organiza husi pesoál,
família, ka grupu legál ruma ne’ebé involve ema barak (festa ka reuniau
ruma), tenke informa ba Sede Suku;
Sansaun : Wainhira laiha konhesementu karik mosu problema uma nain sei selu multa
$100.00
11. Ho
konsiensia rasik halo estragus ba
fasilidade púliku hanesan tuir mai ne’e:
Pinta rin eletrisidade, moru ka parede
edefisiu iha suku laran, salaun desportu ka estrada públiku;
Sansaun : osan $. 250.00.
12. Suku Saburai la tolera ba membrus komunidade
sira ne’ebé la partisipa iha komemorasaun
loron Nasional sira hodi hasa’e
Bandeira Nasionál iha inisiu fulan hodi komemora loron Restorasaun
Independensía no komemorasaun lororon
Independensia iha fulan Maiu no fulan Novembru;
Sansaun : Ba komunidade ne’ebé la kumpri sei
selu munlta ho total orsamentu $250.00
13. Komunidade Suku
Saburai nebe’e maka la partisipa iha Seremonia loron Independensia no loron
Proklamasaun hanesan 20 de Maio no 28 de Novenbro maka sei hetan :
Sansaun : osan $.
250.00, krau ida, tua kaixa 1 no sigaro slop 1 hodi fohan komunidade.
KAPITULU VII
REGRAS ADISIONÁL
Artigu 11º
LISENSA BA KONSTRUSAUN UMA
1. Ba komunidade ka familia ne’ebé atu hari’i ka halo uma
lulik tenke iha koñesimentu husi Lider Komunitária liu husi lok bua no malus
hodi hetan autorizasaun;
2.
Ba uma
lulik ne’ebé ha’ri ona husi familia ka membrus komunidade iha área Suku Saburai
tenke iha konkordansia hamutuk hodi
deside ema nain ida ka liu atu hein uma lulik refere. Ba familia ka membrus komunidade ne’ebé la kumpri regulamentu ida
ne’e, sei selu multa mak hanesan; krau ida, tua kaixa 10, fos karon 10 no
sigaru slop 10 hodi fo han komunidade iha Suku saburai tomak.
3. Ba komunidade ne’ebé atu hari uma ka hela fatin tenke
informa uluk ba sede suku hodi hetan autorizasuan husi Xefe Suku. Ba membru
komunidade ne’ebé la kumpri sei hetan sansaun mak hanesan:
a)
Sansaun administrasaun $250.00;
b)
Uma ne’ebé hari’i ona tenke sobu fila fali tamba empede
programa dezemvovimentu suku.
Artigu 12º
ORDEN HODI PARTISIPA IHA DEZEMVOLVIMENTU EDUKASIONÁL
1.
Edukasaun
formal obrigatorio ba familia hotu hotu iha suco Saburai;
2.
Inan aman
sira tenke iha obrigasaun partisipa iha dezemvovimentu edukasaun oan sira nian hodi fo biban eskola no estuda.
3.
Inan aman
sira iha dever atu halo monitorizasaun oan sira nia iha eskola ho formador sira
liu husi kanal komunikasaun nebe konstrutivo
4.
Edukasaun
mínimu ba membru komunidade Suku saburai hahu husi tinan 2018 ba oin mak Baisareladu
(S1) – Doutoramentu (S3) depende ba kbiit ekonomia familia nia
Sansaun:
Ba inan
aman ne’ebé la kumpri orden ne’ebé temi iha Artigu 8º , pontu
1-3 sei selu multa mak hanesan; krau 1, belak1, osan $2,500.00 , fos
karon 5, tua kaixa 5, sigaru slop 5.
Artivu 13º
MEMBRUS
IMPLEMENTADOR KA CABU-LEAR
Suku Saburai
desidi hodi delega membrus implementador ka Cabu-Lear ne’ebé sei taumatan ba
implementasaun Lei Tara Bandu iha Suku saburai ho Aldeia hanesan tuir mai:
1. Aldeia Mabiloa:
No
|
Responsavel
|
Naran cabu-lear
|
Posisaun
|
1.
|
·
|
Chefi
|
|
2.
|
·
|
Membrus
|
|
·
|
Membrus
|
||
3.
|
·
|
Membrus
|
|
·
|
Membrus
|
||
4.
|
·
|
Membrus
|
|
·
|
Membrus
|
2. Aldeia Taz Massak
No
|
Responsavel
|
Naran Cabu-Lear
|
Posisaun
|
Meitmil
|
·
|
Chefi
|
|
Taz / Sibat
|
·
|
Membru
|
|
Molo mil
|
·
|
Membru
|
|
Nenuk Mil
|
·
|
Membru
|
|
Aitasi
|
·
|
Membru
|
3. Aldeia Cossal
No.
|
Aldeia
|
Naran
|
1.
|
Bairo Maloi
|
|
2.
|
Bairo Mazololo
|
|
3.
|
Kosal selek
|
|
4.
|
Bairo Moltaz
|
|
5.
|
Bairo .......................................
|
|
6.
|
Bairo ........................................
|
|
7.
|
Bairo ........................................
|
Artigu 14º
REKOMENDASAUN SANSAUN ADMINISTRATIVU
Ba pontu hirak nebe iha
leten, molok atu resolve iha suku, tenki kumpri buat hirak mak hanesan tuir mai
ne,ebé temi ba sansaun administrativu nian:
1. Lulun No Nahe Biti.
2. Malus Futun 5
3. Bua Kesak 5
4. Tua Kaisa 2
5. Sigaru Slob 2
6. Be Aqua Kaisa 2
7. Osan $200.00
KAPITULU VIII
REVIZAUN NO APROVASAUN
Artigu 15º
REVIZAUN
1. Revizaun ba Regulamentu Tara Bandu ida ne’e sei halo wain
hira Membrus Konsellu Suku no Lia Nain sira identifika katak iha artigu ka pontu
balu ne’ebé temi iha lei ida ne’e la kondis ona ho situasaun reál moris suku
nian, ka presiza aumenta tan lei balu hodi fortifika lei ne’ebé iha ona;
2. Revizaun hosi regulamentu ida ne’e tenki partisipa husi
Membru Konsellu Suku, Lia Nain husi Uma Kain 12 no Komunidade husi Suku Saburai.
Artigu 16º
APROVASAUN
Regulamentu Tara Bandu Suku Saburai Postu Administrativu Maliana, Autoridade
Munisipiu Bobonaro hahu vigora iha loron ______ fulan-_____________ tinan
__________.
Antonio
Gouveia Lopes ___________________________
Lia Na’in
Simon ___________________________
Oficial Polisia Suco
Xefe Suku Saburai ___________________________
Vicente dos Santos
Visto Husi;
Alipio
Moniz L.ec
Administrador do Posto de
Maliana
TESTAMUÑA BA TARABANDU
SUCU SABURAI HUSI UMA FUKUN
SANOLU RESIN RUA 12
No
|
Uma lisan
|
Naran sasin uma lisan
|
Asinatura
|
1.
|
Siri Gatal
|
Fernando Mau Coli
|
|
2
|
Los Beno
|
Fernando Borges
|
|
3
|
Lo’os Cu’u
|
Damiao Lesu
|
|
4
|
Manecu’u
|
Casimiro Daci Loco
|
|
5
|
Lonai
|
Fernando Mau Lessu
|
|
6
|
Kamal hitu
|
Paulo Bere Bau
|
|
7
|
Leomalis
|
Tomas Mau Bere
|
|
8.
|
Leo Raban
|
Joao B. Deas
|
|
9.
|
Mabelis
|
Jaime Monis
|
|
10.
|
Leowes
|
Aquino L:opes
|
|
11
|
Loos-Locar
|
Alvaro B. Ines
|
|
12
|
Loco gatal
|
Mario Loe Bere
|
TESTAMUÑA HUSI KONSELLU SUKU SABURAI
No.
|
Naran Membros CdS
|
Posisaun
|
Asinatura
|
1.
|
Xefe do Suco
|
||
2.
|
Xefe Aldeia Taz Massak
|
||
3.
|
Xefe Aldeia Cossal
|
||
4.
|
Xefe Aldeia Mabiloa
|
||
5.
|
Lia Na,in
|
||
6.
|
Delegada Taz Massak
|
||
7.
|
Delegado Taz Massak
|
||
8.
|
Delegada Cossal
|
||
9.
|
Delegado Cossal
|
||
10.
|
Delegado Mabiloa
|
||
11.
|
Delegada Mabiloa
|
||
12.
|
Joventude Mane
|
||
13
|
Joventude Feto
|
TESTAMUNHA HUSI SUKU No ALDEIA NE’EBÉ BISINHO HO SUKU SABURAI
.............................................................................. __________________________
Xefe Suku Tapo /
Memo Posto Administrativu
Bobonaro Data: _____ / _____ /2018
............................................................................. __________________________
Chefe
Aldeia Pipgalak II Data: _____ / _____ /2018
.............................................................................. __________________________
Xefe Suku Gildapil Posto Administrativu Bobonaro Data: _____ / _____ /2018
.............................................................................. __________________________
Chefe Aldeiua Atus
.............................................................................. __________________________
.Xefe Suku Lahomea Posto Administrativu
Maliana Data: _____ / _____ /2018
.............................................................................. __________________________
Xefe Suku Odomau Posto Administrativu Maliana Data: _____ / _____ /2018
.............................................................................. __________________________
Xefe Suku Holsa Posto Administrativu Maliana Data: _____ / _____ /2019
TESTAMUÑA HUSI REPREZENTANTE GOVERNU NO AUTORIDADE MUNISIPÁL
Naran _________________________________ ___________________________
Cargo Data: /
/
Naran _________________________________ ___________________________
Cargo Data: /
/
Naran _________________________________ ___________________________
Cargo Data: /
/
Naran _________________________________ ___________________________
Cargo Data: /
/
Naran _________________________________ ___________________________
Cargo Data: /
/
Naran _________________________________ ___________________________
Cargo Data: /
/
Hakerek Nain : Novelino Dos Santos
Tidak ada komentar:
Posting Komentar