Definisaun kona-ba Korrupsaun
Iha última dékada, relata iha meiu komunikasaun sosiál revolved kona-ba kazu korupsaun. Hatene saida mak korrupsaun ne'e ka lae? Etymologically, korupsaun sira-neʼe mai husi corruptio Latin husi corrumpere pasiva ne ' ebé iha rotten, teen, lakon, kleʼuk, bribed. Se ida-neʼe mak revizaun kilómetru, korrupsaun ne'e hahalok hosi públiku funsionáriu sira, se polítiku ka polítiku ka funsionáriu públiku sira ne ' ebé durante no prizoneiru haburas sira-nia an ka sira-nia belun, ho sentidu hosi koruptor autoridade públiku fó ba sira. Tuir loloos, morál, korrupsaun ne'e hahalok ida-ne ' ebé louva menus. Ida-ne'e tanba asaun kona-ba korrupsaun bele estraga ema seluk no viola sira-nia hanorin relijiaun / haruka, no bele konta ba maromak. Korupsaun iha sentidu legál ida nu'udar aktu ida ne ' ebé kontra lei, abuzu autoridade, oportunidade, meius no haburas rasik, ema seluk bele halo aat ba finansa estadu nian ka ekonomia país nian.
Zerasaun Juventude Anti Korrupsaun
Oinsá mak ita alunus ho rai-nabeen kona-ba korrupsaun ne ' ebé mak rife iha Timor leste? Hamenus akontesementu kazu korrupsaun. Maibé, tuir haʼu-nia kapasidade nu'udar voluntáriu ida, nia sei hetan limitasaun iha eskola.
iha haʼu-nia opiniaun, buat diʼak ba eskola ida bele halo mak atu prevene (prevene) emerjensia ba fini korruptu, ne ' ebé involve komponente hotu-hotu ba eskola ne ' ebé hahú hosi eskola sira, funsionáriu sira husi eskola lideransa, aman / inan mestre, inan-aman sira nian estudante sira, estudante sira ne ' ebé iha relasaun ho instituisaun, iha neʼe iha medida preventiva balun atu minimiza emerjensia ba kazu korupsaun ne ' ebé tuir-mai husi eskola, liu-liu:
1. Konvite estudante no komponente eskola hotu-hotu atu defende onestidade oin-oin Liu-liu ba estudante sira, honest halo knaar, honest bainhira repete no onestu iha durante hala'o ezame.
2. halo uza atu loke ka transparente iha jestaun finansa eskola, no mós iha jestaun finanseiru ba estudante sira, hanesan donations husi belun sira ne ' ebé moras, kontribuisaun estudante, no ema seluk.
3. sempre hadi'a kualidade fiar neʼebé laran-metin hodi hala'o atividade ritual ka atividade sira ne ' ebé ritualistic oin-oin, bele fiar katak laran-metin no fiar bele hapara asaun ne ' ebé reprehensible.
4. hala'o atividade oin-oin ne ' ebé istímula koñesimentu katak korrupsaun ne'e hahalok se ida-ne ' ebé bele estraga ita-nia an no ema barak. Ida ne'e bele halo ho eskrita ema rekursu ne ' ebé kompetente. Tan neʼe, ita hanesan joven ka teenagers iha Timor leste, tenke moris hiʼas!! La aumenta husi toba, maibé husi self-awareness, morál no relijiaun. Ida-neʼe mak saugati deʼit iha relijiaun ida, se aqidah ne ' ebé mak la uza iha moris loron-loron, sin ba!! ita iha jerasaun foun ida, tenke iha kbiit atu prevene korrupsaun, maske la tama korrupsaun! Nasaun ida ne'e bele messed, tenke prontu ona atu halakon corruptors!!!
Konkorda belun??? Konkorda!!!
Kláuzula ida-ne'e la signifika atu esklui ka konsidera katak esforsu ne ' ebé halo husi governu sira la importante hodi kombate korrupsaun. Maski nune'e, intrapersonally, resolve ida-idak tenke iha kbiit atu erode ego, liu-liu relasiona ho teen sira-ne ' ebé mosu husi nia laran. Nune'e, iha neʼebá mak esforsu synergistic kona-ba lei sira ne ' ebé pozitivu no kona-ba ema sira ne ' ebé intrapersonal. Se buat sira-ne ' ebé rua bele servisu hamutuk, ba esforsu hodi hatene kona-ba país ida ne ' ebé livre husi korrupsaun sei fasil liu atu implementa. Hasa'e fiar, aumenta gratidaun, no harii mos Fiar, gratidaun no moe buat tolu diferente tebes maibé relasiona ho liafuan hamutuk sira. Ne'e aas liu ema nia fiar bele iha marka husi dala barak liu nia agradese wa'in no nivel aas moe. Moe iha kazu ida ne'e mak sei moe kona-ba sala. Ema neʼebé fiar maka'as sei moe kona-ba Maromak no ba komunidade ne ' ebé luan liu se nia halo sala. Hosi perspetiva religiaun, katak relijiaun ida ne ' ebé hanorin ema nia korruptu. Ema hotu-hotu konkorda, katak korrupsaun ne'e hahalok ne ' ebé foʼer no halo sala ida Iha kontestu ida-ne'e, korrupsaun bele equated ho na'ok, robbing ka seizing direitus ba ema sira ne ' ebé barak. Pasu internu de'it atu funu-teen korrupsaun ne'e gratidaun. Gratidaun mak antithesis ne ' ebé apropriadu liu ba-teen. Liu husi aumenta gratidaun, naturalmente greediness kona-ba ema ida sei hamenus to'o bele inklui nivel ida-ne ' ebé ki'ik tebes Tanba ne'e, hanesan nasaun ida ne ' ebé rekoñese kbiit husi Maromak, ida ne'e ba ema ne ' ebé Indonézia atu hametin fiar nian sira, ne ' ebé akompaña hosi agradesimentu ne'ebe rasik iha implikasaun ba emerjensia moe atu halo hahalok korruptu. Fiar ne ' ebé forte, agradesimentu no moe ho nivel aas, se ne'e eziste iha enforcer lei hotu-hotu la iha exepsaun, ho ida-neʼe sei mós kria kompromisu ida-ne ' ebé aas ba halakon korrupsaun. Kompromisu ida ne'e mak presiza absolutamente sira. Solusaun ida ne ' ebé uluk parese naïve normativu, cliché, no pretentious. Maibé, ema hotu-hotu ne ' ebé fó ba ezisténsia kona-ba Maromak, iha ninia laran klaru liu sei la la konkorda. Só deʼit, sira sei iha parte gray, ka sira dala ruma sira sai corruptors ka corruptors órgaun
Saida mak klaru, ema sira bele kona-ba parte rua hotu. Sorin di'ak ka aat ba nia sorin, sorin onestu ka bosok, fiar-sorin ka sorin treacherous, sorin moos ka sorin korruptu nia sorin. Katak ema mak Maromak fó sai liberdade atu hili sira-nia sorin ne. Oinsá kona-ba imi / ita?
"Maubere Harame Lonai"
NOVELINO
27-9-2018"
Tidak ada komentar:
Posting Komentar